30.12.2008

Hrvatsko planinarsko društvo Jastrebarsko

Razdoblje između dva svjetska rata obilježeno je uspješnim radom podružnice, koja već 1923. broji 64 člana. Organiziraju se izleti po planinama Hrvatske i Slovenije, a najznačajniji je (1933.) šestodnevni pohod 17 jaskanskih planinara na Velebit, koji je u to vrijeme bio jako udaljen od svih komunikacija. Aktivno se radi i na označavanju planinarskih staza, ne samo u Samoborskom gorju i Žumberku, već i na Velebitu. Interesantno je napomenuti da je društvo u Jaski 1936. imalo glazbenu, ski, foto sekciju i sekciju za poljepšanje mjesta.
Nakon prekida svih aktivnosti tokom drugog svjetskog rata, 1949. osnovano je "Planinarsko društvo Jastrebarsko" u sastavu Planinarskog saveza Hrvatske, koje uspješno radi i danas. Velika aktivnost i brojno članstvo (nekoliko stotina) rezultiralo je izgradnjom planinarskog doma na Japetiću, koja je trajala od 1951. do 1955. godine. Članovi društva dali su velik broj dobrovoljnih radnih sati za izgradnju i uređenje doma, kao i kasnije za održavanje objekta.
1957. društvo zajedno s PD "Rade Končar" postavlja novu piramidu na Plešivici (779 m). Udio kod toga je bio prenijeti dijelove stare dotrajale piramide do ceste, te transportirati u Zagreb, a isti postupak ponoviti s novom konstrukcijom.
1960. kao nagradu za dobar i požrtvovan rad društva, Japetić dobiva staru sljemensku piramidu. Društvo osigurava sredstva za demontažu, prijevoz i ponovnu montažu piramide, te izgradnju temelja.
Uz navedeno, planinari su ipak bili najaktivniji u posjećivanju planina u nepreglednom broju društvenih i individualnih izleta na cijelom području bivše Jugoslavije, od Triglava do Prokletija u Makedoniji, ali ipak najviše u Hrvatskoj.
1979. obilježen je "Jaskanski planinarski put" (JPP) kroz Samoborsko gorje, kojim su prošle stotine planinara i dobile spomen značke tog puta.
Već osamdesetih godina prošlog stoljeća kvaliteta i težina planinarskih uspona raste, pa su uz mnoge vrhove Julijskih i Kamniških Alpi osvojeni i vrhunci u Italiji, Austriji, Švicarskoj i Francuskoj, a najznačajniji je bio uspon na Mont Blanc.
Nakon kraćeg prekida aktivnosti u prvim godinama Domovinskog rata, nastavlja se planinarska aktivnost učestalim pohodima na Velebit i druge naše planine, kao i planine u Sloveniji. Ipak, najveći uspjeh je uspon 1996. jaskanske ekspedicije od 15 članova na Kilimandžaro (5895 m) najviši vrh Afrike. U narednim godinama slijedili su mnogi teški usponi na vrhove iznad 3, pa i 4 tisuće metara u planinama Austrije, Italije, Švicarske, Francuske, Španjolske, Grčke, pa čak i Afrike i Azije.
U današnjem radu društva naglasak je na tri glavna segmenta aktivnosti i to: održavanje planinarskog doma na Japetiću, održavanje planinarskih škola za mlade nove kadrove, te organiziranje društvenih izleta, koji uvijek okupljaju velik broj članova.

www.hpd.jastrebarsko.hr